14.05.2024
Predstavljena knjiga „Mačkov kamen septembra 1914.“
Knjiga „Mačkov kamen septembra 1914.“ pukovnika u penziji Miloša Dejanovića predstavljena je danas u Atrijumu beogradskog Doma Vojske Srbije.

Delo donosi detalje o jednoj od najznačajnijih bitaka naše vojne istorije – na Mačkovom kamenu. Autor vodi čitaoce kroz golgotu koju je proživljavala srpska armija, kada je za samo šest dana od 16. do 23. septembra iz stroja bilo izbačeno 11.490 ljudi – poginulih, ranjenih, kontuzovanih, nestalih. „Srpski Termopili“ ili „oficirska bitka“ sinonimi su za ovu bitku, koja je ostala upamćena po desetkovanju stroja u kratkom vremenskom periodu. Dejanović knjigu zaključuje biografijama princa Đorđa Karađorđevića, vojvode Petra Bojovića i drugih slavnih vojskovođa, koji su učestvovali u bici na Mačkovom kamenu.
U uvodnom delu promocije, moderator Ljubinko Đinđić prisutne je upoznao sa likom i delom autora, napominjući da je Dejanović „svoje penzionerske dane“ posvetio detaljnom izučavanju srpske istorije iz perioda Velikog rata.
„Njegovim angažovanjem, istraživanjem i razumevanjem suštine ratnih operacija, najviše je dobila istorija Jadra. Dejanović je istorijske činjenice obogatio velikim brojem podataka i sećanjima ratnika, zapisanih u ratnim dnevnicima, čime je čitaocima doneo širu sliku dešavanja i stanja svesti srpskih trupa“, rekao je Đinđić.

Istorijski kontekst vremena koje autor opisuje, bliže je predočio istoričar profesor dr Miloje Pršić, koji je rekao da knjiga u svojoj biti govori o „postojanosti srpskog naroda, koji ceni svoju slobodu i žrtvuje se za nju“.
„Herojstvo koje su pokazali srpski oficir i vojnik u bici na Mačkovom kamenu je do tad nezabeležena u istoriji, uprkos velikim gubicima ljudstva i manjku opreme. Dejanović je taj istorijski trenutak, u svom delu, potkrepio činjenicama, svedočenjima ratnika i sve to koncipirao na način da ova knjiga bude za nauk budućim generacijama“, kazao je prof. dr Pršić.

Knjiga „Mačkov kamen septembra 1914.“, uz dve prethodne publikacije Miloša Dejanovića – „Bitka na Gučevu“ i „Dolina Jadra“, čini triologiju, kojom autor izučava istorijska dešavanja u Zapadnoj Srbiji tokom Velikog rata i time daje doprinos rasvetljavanju događaja u dolini Jadra. Prema autorovim rečima o bici na Mačkovom kamenu ima svega nekolicina pisanih knjiga, koje su nastale odavno, a u poslednje vreme se o tom boju piše samo na dan godišnjice.

„U zapisima koji obrađuju bitku na Mačkovom kamenu, uglavnom se govori samo o velikom broju stradalih, a da se pritom ne uzima u obzir vremenski okvir u kojem se sve odigralo. Za samo deset dana, koliko je trajala bitka, vodile su se najžešće borbe, zato je i bilo toliko gubitaka“, rekao je Dejanović, ukazujući na to da je cilj pisanja ove knjige, kao i celokupne triologije, bio da se razjasne dešavanja u dolini Jadra, budući da „srpski istoričari malo znaju o istoriji tog podneblja“.

Delo donosi detalje o jednoj od najznačajnijih bitaka naše vojne istorije – na Mačkovom kamenu. Autor vodi čitaoce kroz golgotu koju je proživljavala srpska armija, kada je za samo šest dana od 16. do 23. septembra iz stroja bilo izbačeno 11.490 ljudi – poginulih, ranjenih, kontuzovanih, nestalih. „Srpski Termopili“ ili „oficirska bitka“ sinonimi su za ovu bitku, koja je ostala upamćena po desetkovanju stroja u kratkom vremenskom periodu. Dejanović knjigu zaključuje biografijama princa Đorđa Karađorđevića, vojvode Petra Bojovića i drugih slavnih vojskovođa, koji su učestvovali u bici na Mačkovom kamenu.
U uvodnom delu promocije, moderator Ljubinko Đinđić prisutne je upoznao sa likom i delom autora, napominjući da je Dejanović „svoje penzionerske dane“ posvetio detaljnom izučavanju srpske istorije iz perioda Velikog rata.
„Njegovim angažovanjem, istraživanjem i razumevanjem suštine ratnih operacija, najviše je dobila istorija Jadra. Dejanović je istorijske činjenice obogatio velikim brojem podataka i sećanjima ratnika, zapisanih u ratnim dnevnicima, čime je čitaocima doneo širu sliku dešavanja i stanja svesti srpskih trupa“, rekao je Đinđić.

Istorijski kontekst vremena koje autor opisuje, bliže je predočio istoričar profesor dr Miloje Pršić, koji je rekao da knjiga u svojoj biti govori o „postojanosti srpskog naroda, koji ceni svoju slobodu i žrtvuje se za nju“.
„Herojstvo koje su pokazali srpski oficir i vojnik u bici na Mačkovom kamenu je do tad nezabeležena u istoriji, uprkos velikim gubicima ljudstva i manjku opreme. Dejanović je taj istorijski trenutak, u svom delu, potkrepio činjenicama, svedočenjima ratnika i sve to koncipirao na način da ova knjiga bude za nauk budućim generacijama“, kazao je prof. dr Pršić.

Knjiga „Mačkov kamen septembra 1914.“, uz dve prethodne publikacije Miloša Dejanovića – „Bitka na Gučevu“ i „Dolina Jadra“, čini triologiju, kojom autor izučava istorijska dešavanja u Zapadnoj Srbiji tokom Velikog rata i time daje doprinos rasvetljavanju događaja u dolini Jadra. Prema autorovim rečima o bici na Mačkovom kamenu ima svega nekolicina pisanih knjiga, koje su nastale odavno, a u poslednje vreme se o tom boju piše samo na dan godišnjice.

„U zapisima koji obrađuju bitku na Mačkovom kamenu, uglavnom se govori samo o velikom broju stradalih, a da se pritom ne uzima u obzir vremenski okvir u kojem se sve odigralo. Za samo deset dana, koliko je trajala bitka, vodile su se najžešće borbe, zato je i bilo toliko gubitaka“, rekao je Dejanović, ukazujući na to da je cilj pisanja ove knjige, kao i celokupne triologije, bio da se razjasne dešavanja u dolini Jadra, budući da „srpski istoričari malo znaju o istoriji tog podneblja“.

- O nama
- Magazin „ODBRANA“
- Izdavačka delatnost
- Istorija
- Monografije
- Ratnik
- Vojna publicistika
- Vojna tehnika
- Posebna izdanja
- Geopolitika
- Umetnost
- Književnost
- Medicina
- Svedok
- Prevodi
- Fokus
- Iskustvo ratovanja
- Kosovo i Metohija
- Filozofija
- Priručnici – vodiči
- NOL za Vojnu akadmeiju
- NOL za Medicinski fakultet VMA
- NOL za Školu nacionalne odbrane
- Naučna literatura
- Zbornici
- Izdanja Instituta za strategijska istraživanja
- Izdanja Vojnog muzeja
- Dom vojske
- Prodavnica „Vojna knjiga“
- Vesti
- Kontakt